Bukve

Bukve
Hrast crnika (Quercus ilex subsp. rotundifolia)
Naučna klasifikacija e
Carstvo: Plantae
Kladus: Tracheophytes
Kladus: Angiospermae
Kladus: Eudicotidae
Kladus: Rosids
Red: Fagales
Porodica: Fagaceae
Dumort.[1]
Tipski rod
Fagus
L.
Rodovi

Pogledajte tekst.

Opseg porodice Fagaceae.
Sinonimi
  • Castaneaceae Brenner
  • Quercaceae Martinov

Porodica bukvi (lat. Fagaceae) uključuje bukve i hrastove, sa osam rodova i oko 927 priznatih vrsta.[2] Obuhvata zimzeleno, listopadno drveće i grmove, sa karakterističnim naizmenično poređanim jednostavnim listovima peraste nervature, jednospolnim cvetovima u obliku resa i kupastim orašastim plodovima. Lišće bukava je često režnjevito sa peteljkama, a obično su prisutni i sporedni listići. Karakteristike lista Fagaceae mogu biti vrlo slične onima u porodici Rosaceae i drugim porodicama sa ružinim motivom. Plodovima nedostaje endosperm i nalaze se u krljuštima ili bodljikavim ljuskama koje mogu, a ne moraju da oblažu čitavu orašicu, koja se može sastojati od 1-7 semena. Najpoznatija grupa iz ove porodice su hrastovi, roda Quercus, čiji je plod bezvalvularna orašica (obično sadrži jedno seme) zvana žir. Ljuska žira u većini hrastova stvara samo kup u kojem se nalazi orašica. Fagaceae su jedna od najvažnijih ekološki značajnih drvenastih biljaka iz svoje porodica na severnoj hemisferi, a hrastovi čine okosnicu umerenih šuma u Severnoj Americi, Evropi i Aziji, kao i jedan od najznačajnijih staništa divljači i njihove hrane.[3][4][5]

Jedna od karakteristika Fagaceae je njihova sklonost da se lako unakrsno oprašuju sa članovima istog roda/sekcije. Konkretno, hrastovi iste sekcije se tako lako ukrštaju da je nejasno kako su uspeli da ostanu morfološki različiti.

Nekoliko članova porodice Fagaceae imaju važnu ekonomsku upotrebu. Mnoge vrste hrasta, kestena i bukvi (rodova Quercus, Castanea i Fagus) najčešće se koriste kao građa za podove, nameštaj, ormare i vinsku burad. Od kore hrasta plutnjaka Quercus suber, pravi se pluta za čepove vinskih boca i znatan broj drugih predmeta. Lešnici su plodovi vrsta roda Castanea. Brojne vrste iz nekoliko rodova su istaknuto ukrasno bilje, a drveni odsečci stabala i grana roda Fagus se često koriste za aromatiziranje piva.

Hromozomski brojevi

Kesten (Castanea sativa)
Listovi i plodovi Chrysolepis chrysophylla.
Lithocarpus edulis
Kupule, omotači ploda su karakteristični za porodicu Fagaceae: AB Quercus, C Fagus, D Castanea.

U hromozomskoj garnituri porodice bukvi, osnovni broj hromozoma je x = 12, 11, 13 ili 21.

Klasifikacija

Fagaceae su obično podeljene u pet ili šest potporodica i opšteprihvaćeno se uključuju u 8-10 rodova (navedenih u nastavku). Monofiliju Fagaceae snažno podržavaju morfološki (pogotovo morfologija plodova), kao i molekularno-biološki podaci.[6]

Rod Nothofagus sa Južne hemisfere, obične južne bukve, istorijski smešta sestrinske Fagaceae u rod Fagus,[7] ali nedavni molekularni dokazi upućuju na neke druge veze. Dok Nothofagus ima niz zajedničkih karakteristika sa Fagaceae, kao što su kupolasta struktura ploda, bitno se razlikuje u nekoliko struktura, uključujući i različite sporedne listiće i morfologiju polena, kao i različit broj hromozoma. Sada je prihvaćen pogled sistemskih botaničara koji rod Nothofagus uključuju u sopstvenu porodicu, Nothofagaceae.[8]

Rodovi

  • Castanea - kesteni; osam vrsta, severna umerena Istočna Azija, Jugozapadna Azija, Jugoistočna Evropa, Istočna Severna Amerika;
  • Castanopsis - činkvapini ili činkapini, oko 125-130 vrsta, Severoistočna Azija;
  • Chrysolepis – zlatni činkapini; dve vrste, Zapadne SAD;
  • Colombobalanus – jedna vrsta C. excelsa, sever Južne Amerike, često uključen u Trigonobalanus;
  • Fagus - bukve; oko 10 do 13 vrsta, severni umereni delovi istočne i jugoistočne Azije, Evrope, istočna područja Severne Amerike;
  • Formanodendron – jedna vrsta F. doichangensis, jugoiostočna Azija, često uključen u rod Trigonobalanus;
  • Lithocarpus - kameni hrastovi; oko 330-340 vrsta, topli umereni krajevi tropske Azije;
  • Notholithocarpus – mrkožuti hrastovi; jedna vrsta (bivša Lithocarpus densiflorus), endem Kalifornije i jugozapadnog Oregona;
  • Quercus - hrastovi; oko 600 vrsta, širokorasprostranjeni, severna hemisfera, preko ekvatora u Indoneziji;
  • Trigonobalanus – jedna vrsta T. verticillata, tropska jugoistočna Azija (tri vrste, ako se uključe Colombobalanus i Formanodendron).

Quercus, podrod Cyclobalanopsis je tretiran kao odvojen rod.[9], ali i kao podrod kod većine taksonoma. Rod Nothofagus (južne bukve; oko 40 vrsta sa južne hemisphere), koji je nekada bio uključen u Fagaceae, sada se tretira kao odvojena porodica: Nothofagaceae.

Vrste

  • Castanea crenata Siebold & Zucc.
  • Castanea dentata (Marsh.) Borkh.
  • Castanea mollissima Blume
  • Castanea ozarkensis Ashe
  • Castanea pumila (L.) Mill.
  • Castanea sativa Mill.
  • Castanea X neglecta Dode (pro sp.)
  • Castanopsis sclerophylla (Lindl. & Paxton) Schottky
  • Chrysolepis chrysophylla (Douglas ex Hook.) Hjelmq.
  • Chrysolepis sempervirens (Kellogg) Hjelmq.
  • Fagus grandifolia Ehrh.
  • Fagus sylvatica L.
  • Lithocarpus densiflorus (Hook. & Arn.) Rehder
  • Quercus acerifolia (E.J. Palmer) Stoynoff & W.J. Hess
  • Quercus acutissima Carruth.
  • Quercus agrifolia Née
  • Quercus ajoensis C.H. Mull.
  • Quercus alba L.
  • Quercus arizonica Sarg.
  • Quercus arkansana Sarg.
  • Quercus austrina Small
  • Quercus berberidifolia Liebm.
  • Quercus bicolor Willd.
  • Quercus boyntonii Beadle
  • Quercus brantii Lindl.
  • Quercus buckleyi Nixon & Dorr
  • Quercus carmenensis C.H. Mull.
  • Quercus cedrosensis C.H. Mull.
  • Quercus cerris L.
  • Quercus chapmanii Sarg.
  • Quercus chenii Nakai
  • Quercus chihuahuensis Trel.
  • Quercus chrysolepis Liebm.
  • Quercus coccinea Münchh.
  • Quercus copeyensis C.H. Mull.
  • Quercus cornelius-mulleri Nixon & K.P. Steele
  • Quercus dentata Thunb.
  • Quercus depressipes Trel.
  • Quercus douglasii Hook. & Arn.
  • Quercus dumosa Nutt.
  • Quercus durandii Buckley
  • Quercus durata Jeps.
  • Quercus ellipsoidalis E.J. Hill
  • Quercus emoryi Torr.
  • Quercus engelmannii Greene
  • Quercus falcata Michx.
  • Quercus frainetto Ten.
  • Quercus fusiformis Small
  • Quercus gambelii Nutt.
  • Quercus garryana Douglas ex Hook.
  • Quercus geminata Small
  • Quercus georgiana M.A. Curtis
  • Quercus glauca Thunb.
  • Quercus graciliformis C.H. Mull.
  • Quercus gravesii Sudw.
  • Quercus grisea Liebm.
  • Quercus havardii Rydb.
  • Quercus hemisphaerica Bartram ex Willd.
  • Quercus hinckleyi C.H. Mull.
  • Quercus hypoleucoides A. Camus
  • Quercus ilex L.
  • Quercus ilicifolia Wangenh.
  • Quercus imbricaria Michx.
  • Quercus incana W. Bartram
  • Quercus infectoria Olivier
  • Quercus inopina Ashe
  • Quercus intricata Trel.
  • Quercus ithaburensis Decne.
  • Quercus john-tuckeri Nixon & C.H. Mull.
  • Quercus kelloggii Newberry
  • Quercus laceyi Small
  • Quercus laevis Walter
  • Quercus laurifolia Michx.
  • Quercus lobata Née
  • Quercus lyrata Walter
  • Quercus macrocarpa Michx.
  • Quercus margarettae (Ashe) Small
  • Quercus marilandica Münchh.
  • Quercus michauxii Nutt.
  • Quercus minima (Sarg.) Small
  • Quercus mohriana Buckley ex Rydb.
  • Quercus mongolica Fisch. ex Ledeb.
  • Quercus montana Willd.
  • Quercus muehlenbergii Engelm.
  • Quercus myrtifolia Willd.
  • Quercus nigra L.
  • Quercus oblongifolia Torr.
  • Quercus oglethorpensis W.H. Duncan
  • Quercus pacifica Nixon & C.H. Mull.
  • Quercus pagoda Raf.
  • Quercus palmeri Engelm.
  • Quercus palustris Münchh.
  • Quercus petraea (Matt.) Liebl.
  • Quercus phellos L.
  • Quercus polymorpha Schltdl. & Cham.
  • Quercus prinoides Willd.
  • Quercus pumila Walter
  • Quercus pungens Liebm.
  • Quercus robur L.
  • Quercus robusta C.H. Mull.
  • Quercus rubra L.
  • Quercus rugosa Née
  • Quercus sadleriana R. Br. ter
  • Quercus serrata Murray
  • Quercus shumardii Buckley
  • Quercus similis Ashe
  • Quercus stellata Wangenh.
  • Quercus suber L.
  • Quercus tardifolia C.H. Mull.
  • Quercus texana Buckley
  • Quercus tomentella Engelm.
  • Quercus toumeyi Sarg.
  • Quercus turbinella Greene
  • Quercus vacciniifolia Kellogg
  • Quercus variabilis Blume
  • Quercus vaseyana Buckley
  • Quercus velutina Lam.
  • Quercus viminea Trel.
  • Quercus virginiana Mill.
  • Quercus wislizeni A. DC.
  • Quercus X acutidens Torr.
  • Quercus X alvordiana Eastw. (pro sp.)
  • Quercus X anceps E.J. Palmer
  • Quercus X asheana Little
  • Quercus X atlantica Ashe (pro sp.)
  • Quercus X beadlei Trel.
  • Quercus X beaumontiana Sarg.
  • Quercus X bebbiana C.K. Schneid.
  • Quercus X beckyae Gaynor
  • Quercus X benderi Baen.
  • Quercus X bernardiensis W. Wolf (pro sp.)
  • Quercus X bimundorum E.J. Palmer
  • Quercus X blufftonensis Trel.
  • Quercus X brittonii W.T. Davis (pro sp.)
  • Quercus X burnetensis Little
  • Quercus X bushii Sarg.
  • Quercus X byarsii Sudw. ex Trel.
  • Quercus X caduca Trel.
  • Quercus X caesariensis Moldenke
  • Quercus X capesii W. Wolf
  • Quercus X cocksii Sarg.
  • Quercus X columnaris Laughlin
  • Quercus X comptoniae Sarg.
  • Quercus X cravenensis Little
  • Quercus X deamii Trel.
  • Quercus X demareei Ashe
  • Quercus X discreta Laughlin
  • Quercus X diversiloba Tharp ex A. Camus
  • Quercus X egglestonii Trel.
  • Quercus X eplingii C.H. Mull.
  • Quercus X exacta Trel.
  • Quercus X faxonii Trel.
  • Quercus X fernaldii Trel.
  • Quercus X fernowii Trel.
  • Quercus X filialis Little
  • Quercus X fontana Laughlin
  • Quercus X ganderi C.B. Wolf
  • Quercus X garlandensis E.J. Palmer
  • Quercus X giffordii Trel.
  • Quercus X grandidentata Ewan (pro sp.)
  • Quercus X guadalupensis Sarg.
  • Quercus X harbisonii Sarg.
  • Quercus X hastingsii Sarg.
  • Quercus X hawkinsiae Sudw.
  • Quercus X heterophylla F. Michx. (pro sp.)
  • Quercus X howellii Tucker
  • Quercus X humidicola E.J. Palmer
  • Quercus X incomita E.J. Palmer
  • Quercus X inconstans E.J. Palmer
  • Quercus X introgressa P.M. Thomson
  • Quercus X jackiana C.K. Schneid.
  • Quercus X jolonensis Sarg.
  • Quercus X joorii Trel.
  • Quercus X leana Nutt. (pro sp.)
  • Quercus X ludoviciana Sarg.
  • Quercus X macdonaldii Greene & Kellogg (pro sp.)
  • Quercus X macnabiana Sudw.
  • Quercus X megaleia Laughlin
  • Quercus X mellichampii Trel. ex Sarg.
  • Quercus X moreha Kellogg (pro sp.)
  • Quercus X moultonensis Ashe (pro sp.)
  • Quercus X munzii J.M. Tucker
  • Quercus X mutabilis E.J. Palmer & Steyerm.
  • Quercus X neopalmeri Sudw.
  • Quercus X neotharpii A. Camus
  • Quercus X nessiana E.J. Palmer
  • Quercus X organensis Trel.
  • Quercus X oviedoensis Sarg.
  • Quercus X palaeolithicola Trel.
  • Quercus X podophylla Trel.
  • Quercus X pseudomargaretta Trel. (pro sp.)
  • Quercus X rehderi Trel.
  • Quercus X riparia Laughlin
  • Quercus X robbinsii Trel.
  • Quercus X rolfsii Small (pro sp.)
  • Quercus X rudkinii Britton (pro sp.)
  • Quercus X runcinata (A. DC.) Engelm.
  • Quercus X sargentii Rehder
  • Quercus X saulii C.K. Schneid.
  • Quercus X schochiana Dieck ex Palmer
  • Quercus X schuettei Trel.
  • Quercus X smallii Trel.
  • Quercus X stelloides E.J. Palmer
  • Quercus X sterilis Trel.
  • Quercus X sterrettii Trel.
  • Quercus X subconvexa Tucker
  • Quercus X subfalcata Trel.
  • Quercus X subintegra (Engelm.) Trel.
  • Quercus X sublaurifolia Trel.
  • Quercus X substellata Trel.
  • Quercus X tharpii C.H. Mull. (pro sp.)
  • Quercus X tottenii Melvin
  • Quercus X townei E.J. Palmer
  • Quercus X tridentata (Engelm. ex A. DC.) Trel. (pro sp.)
  • Quercus X undulata Torr.
  • Quercus X vaga E.J. Palmer & Steyerm.
  • Quercus X venulosa Ashe
  • Quercus X wagneri Gaynor
  • Quercus X walteriana Ashe
  • Quercus X willdenowiana (Dippel) Beissner, Schelle & Zabel (pro sp.)

Sistematika

Moderna molekularna filogenija sugeriše sledeće odnose:[10][11]

 
 

Nothofagaceae

 
‑{Fagaceae}‑
‑{Fagoideae}‑

Fagus

 
‑{Quercoideae}‑
 

Trigonobalanus

 
 
 
 

Lithocarpus

 
 

Chrysolepis

 
 
 
 

Quercus pro parte

 
 
 

Notholithocarpus

 
 
 

Quercus pro parte

 
 
 

Castanopsis

 
 

Castanea

 
 
 
 
 
 
 
 
 

Rasprostranjenje

Fagaceae su široko rasprostranjene preko cele severne hemisfere. Raznolikost na nivou roda, koncentrisana je u severoistočnoj Aziji, gde se smatra da je većina postojećih rodova evoluirala pre migracije u Evropu i Severnu Ameriku (preko Berigovog kopnenog mosta, odnosno kopnene prevlake zvane Beringija).[12] Predstavnici porodice Fagaceae (kao što su Fagus grandifolia, Castanea dentata i Quercus alba na severoistoku SAD ili Fagus sylvatica, Quercus robur i Q. petraea u Evropi) ćesto su ekološki dominantni u severnim umerenim šumama.

Galerija slika

  • Cvetanje Quercus_wislizenii
    Cvetanje Quercus_wislizenii
  • Plodonošenje (žir) Quercus berberidifolia
    Plodonošenje (žir) Quercus berberidifolia

Reference

  1. ^ Group, Angiosperm Phylogeny (2009). „An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III”. Botanical Journal of the Linnean Society. 161 (2): 105—121. doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x. Архивирано из оригинала (PDF) 25. 5. 2017. г. Приступљено 26. 6. 2013. 
  2. ^ Christenhusz, M. J. M. & Byng, J. W. (2016). „The number of known plants species in the world and its annual increase”. Phytotaxa. Magnolia Press. 261 (3): 201—217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1. 
  3. ^ Judd, Walter S.; Campbell, Christopher S.; Kellogg, Elizabeth A.; Stevens, Peter F.; Donoghue, Michael J. (2007). Plant systematics: a phylogenetic approach. (1st ed. 1999, 2nd 2002) (3 изд.). Sinauer Associates. ISBN 978-0-87893-407-2. Приступљено 29. 1. 2014. 
  4. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 978-0-08-051404-8. Приступљено 12. 2. 2014. 
  5. ^ Sofradžija, A.; Šoljan, D.; Hadžiselimović, R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 978-9958-10-686-6. 
  6. ^ Judd, Walter S., Christopher S. Campbell, Elizabeth A. Kellogg, Peter F. Stevens, Michael J. Donoghue. Plant Systematics: A Phylogenetic Approach Third Edition. Sinauer Associates, inc. Sunderland, MA 2008.
  7. ^ Cronquist, Arthur. An Integrated System of Classification of Flowering Plants. Columbia University Press: New York, NY 1981.
  8. ^ Takhtajan, Armen. Diversity and Classification of Flowering Plants. Columbia University Press, New York 1997.
  9. ^ „Flora of China”. Архивирано из оригинала 22. 09. 2006. г. Приступљено 20. 04. 2019. 
  10. ^ Manos PS, Cannon CH, Oh S-H (2008). „Phylogenetic relationships and taxonomic status of the paleoendemic Fagaceae of Western North America: recognition of a new genus, Notholithocarpus” (PDF). Madroño. 55 (3): 181—190. doi:10.3120/0024-9637-55.3.181. Архивирано из оригинала (PDF) 20. 03. 2017. г. Приступљено 20. 04. 2019. 
  11. ^ Xiang X-G, Wang W, Li R-Q, Lin L, Liu Y, Zhou Z-K, Li Z-Y, Chen Z-D (2014). „Large-scale phylogenetic analyses reveal fagalean diversification promoted by the interplay of diaspores and environments in the Paleogene”. Perspectives in Plant Ecology, Evolution and Systematics. 16 (3): 101—110. doi:10.1016/j.ppees.2014.03.001. 
  12. ^ Manos, PS., AM Stanford. 2001b The historical biogeography of Fagaceae: Tracking the tertiary history of temperate and subtropical forests of the Northern Hemisphere. International Journal of Plant Sciences 162: S77-S93 Suppl. 6.

Spoljašnje veze

Bukve na Vikimedijinoj ostavi.
Vikivrste imaju više informacija o članku Bukve.
  • Flora of China: Fagaceae
  • Flora of North America: Fagaceae
  • Fagaceae in Topwalks
  • Family Fagaceae Diagnostic photos of many species at The Morton Arboretum
Identifikatori taksona
Normativna kontrola: Državne Уреди на Википодацима
  • Španija
  • Francuska
  • BnF podaci
  • Nemačka
  • Izrael
  • Sjedinjene Države
  • Češka